Karlovac je utemeljen 13. srpnja 1579., kao zvjezdolika šesterokraka renesansna utvrda sa središnjim trgom i pravilnom mrežom zgrada i ulica. Od 17. st. postaje i središte obrta i trgovine, a od 1781. slobodni kraljevski grad. Slijedi snažan razvoj prometa i trgovine, od 19. st. i industrije. Nakon 2. svj. rata ubrzano se izgrađuje i doseže 60.000 stanovnika.

Na karlovačku utvrdu - Zvijezdu - podsjećaju opkopi ("šanci") oko bedema. Od 19. st. preuređuju se u parkove. Najstarija nevojna građevina je crkva Presveto Trojstvo, podignuta kada i tvrđava. Na središnjem trgu su i zdenac, barokne palače, te crkva Sv. Nikola. Karlovac ima najstariju glazbenu školu u Hrvatskoj (1804.), Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora" (1858.) i prvo namjensko kino u Hrvatskoj (1920.).

Crkva Presveto Trojstvo s franjevačkim samostanom je nacionalni spomenik kulture. Glavni ranobarokni oltar je od crnog mramora. Unutrašnjost je bogato oslikana. Zvonik (prvobitno kula) je visok 44 m. Ispod crkve su kripte - grobnice. U samostanu je vrijedna zbirka sakralne umjetnosti.

Gradski muzej (osnovan 1904.) nalazi se u Frankopanskoj kuriji na Strossmayerovom trgu, najstarijoj zgradi u Zvijezdi. Muzejske zbirke sadrže 18.000 predmeta od prapovijesti do vojne i građanske povijesti 14-19. st. i iz ostavština Karlovčana svjetskih putnika.
Gradsko kazalište Zorin dom je karlovački "hram kulture", izgrađeno 1892. u neorenesansnom stilu i obnovljeno 2001. Uz dramske i baletne predstave, tu se održavaju koncerti i priređuju likovne izložbe i predavanja. Na "kružnom toku", križanju pet središnjih ulica, nalazi se miljokaz ili daljinomjer (udaljenosti su u njemačkim miljama), postavljen na početku Jozefinske ceste (građena 1770-79.) od Karlovca do Jadranskog mora. Stari grad Dubovac iznad Kupe na mjestu je naselja iz 3-1. tisućljeće pr. Kr. Potkraj 12. st. općina Dubovac gradi kružnu kulu, a plemići Sudari, Frankopani, Zrinski i drugi od 14-16. st. renesansni kaštel. Branič-kula je vidikovac s izložbom Gradskog muzeja.

Karlovac je grad parkova. Ističu se spomenici parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj i Marmontova aleja. Perivoj je, kao vrijedan botanički vrt, zasađen 1896. Tu je 1908. otvoren hotel "Korana" (od 2004. "Korana-Srakovčić"). Aleju platana na Dubovcu dao je 1809. zasaditi maršal Napoleonove vojske Auguste Marmont.

Rijeka Korana dotiče povijesnu jezgru i najljepše parkove sa šetalištima, a ljeti i kupalištima. Premoštena je trima mostovima; drvenim, pontonskim i betonskim lučnim mostom. Koranski mostovi mjesta su romantičnih susreta i druženja.

Kroz sudbinu paviljona Katzler ogleda se stoljetna povijest najpoznatije karlovačke cvjećarske obitelji. Paviljon na šetališnoj "špici" Karlovca obnovljen je 2005. kao muzejsko-galerijski paviljon i mali atelje.

Karlovac je i grad kulturnih događanja i narodnih svečanosti. Fašnjak u veljači spominje se od 1749. Sajam vlastelinstva Dubovac održava se u svibnju u duhu dubovačkog sajma iz 16. st. Večer uoči Ivanja, 23. lipnja, uz Kupu na Gazi i Baniji stoljećima se pale krijesovi. Za Dan grada, 13. srpnja, održava se Etno jazz & jazz festival "Četiri rijeke" i Međunarodni festival folklora, a u kolovozu "Karlovački dani piva".

Za informacije o gradu na raspolaganju Vam je turističko informativni centar (TIC) Turističke zajednice grada Karlovca, Petra Zrinskog 3. Informirajte se i na telefon +385 (0)47 600 606, telefax +385 (0)47 600 602, mobitel +385 (0)91 600-6071, e-mail karlovac-touristinfo@ka.htnet.hr ili putem kontakt-obrasca na web-stranicama TZ-a. Radno vrijeme TIC-a je od 6. do 9. mjeseca 8-15 i 17-20 sati, a ostatak godine 8-15 sati. Grupama TIC osigurava turističkog vodiča.